Hiperlipidemija spada u dislipidemije (poremećaj nivoa masnoća u krvi) i označava porast holesterola ili triglicerida sa niskim vrijednostima HDL (high density lipoprotein) u plazmi, što doprinosi bržem nastanku ateroskleroze, kaže Ivana Miketić, specijalita interne medicine iz KCCG.
– Osnovna klasifikacija dislipidemija je na primarne i sekundarne i karakteriše se porastom samo holesterola (izolovana hiperlipidemija), samo triglicerida (izolovana hipertrigliceridemija) ili porastom vrijednosti i jedne i druge komponente (kombinovana hiperlipidemija). Primarni uzrok je pojedinačna ili multipla genska mutacija što rezultuje povećanim stvaranjem ili smanjenim razlaganjem triglicerida i LDL (low density lipoproteins) holesterola kao i povećanom produkcijom ili defektnim razlaganjem HDL (high density lipoprotein). Sekundarni uzroci doprinose pojavi dislipidemije kod starijih. Najznačajniji razlozi su stil života bez fizičke aktivnosti sa prekomjernim unosom zasićenih masti, holesterola i polu-nezasićenih masnih kisjelina. Ostali česti sekundarni uzroci su diabetes melitus, prekomjerna upotreba alkohola, hronična bubrežna insuficijencija, hipotiroidizam, primarna bilijarna ciroza, kao i konzumiranje nekih ljekova (tiazidi, β-blokatori, estrogen, glukokortikoidi) – kaže Miketić.
Hiperlipidemija je asimptomatska, ali može da vodi simptomatskim vaskularnim oboljenjima, uključujući kardiovaskularne bolesti uzrokovane aterosklerozom, bolesti krvnih sudova mozga (šlog) i bolesti perifernih arterija.
– Visoke vrijednosti triglicerida mogu izazvati akutni pankreatitis. Povećanje LDL izaziva ksantome na tetivama lakta, koljena i na metakarpofalangealnim zglobovima. Pacijenti sa visokim vrijednostima triglicerida mogu imati eruptivne ksantome na trupu, leđima, koljenima, šakama i stopalima. Ekstremne vrijednosti lipida mogu dati mliječni izgled krvne plazme.
LIJEČENjE
- Hiperlipidemije možemo liječiti promjenom stila prehrane i ljekovima. U liječenju hiperlipidemije prvi korak je dijeta ili, još bolje, promjena načina života i prehrambenih navika. Savremeni način života vezan je za malo kretanja, prevelik unos energije, te debljinu i hiperlipidemiju, kao posledicu. Za početak je važno u svakodnevnu naviku uvesti fizičku aktivnost i to u trajanju od barem 30 minuta svakog dana, uz kontrolu tjelesne težine i prestanak pušenja. Unos hrane i energije trebalo bi da bude izbalansiran između tri glavne skupine namirnica (proteina, masti i uglenihidrata) – kazala je Miketić.
Internista ističe da unos masti ne smije biti veći od 30 procenata ukupno unešene energije tijekom dana, a unos holesterola ne veći od 300 mg/dan.
– U stanjima s povićanim vrijednostima LDL-holesterola i ukupnog holesterola preporučuju se jela od integralnih žitarica, crni, heljdin ili neki drugi hljeb, mliječni proizvodi s jednim procentom mliječne masti, bistre supe od mesa, povrća ili ribe, sve vrste bijele i plave ribe, pileće i ćureće meso bez kože, kuvana nemasna govedina i junetina, maslinovo ulje, sve vrste kuvanog ili sirovog povrća, sirovo voće i konzervirano, ali nezašećereno voće, voćni i suvi kolači s malo masnoća, prirodni voćni sokovi, voda, čaj. U ishrani bi trebalo izbjegavati bijeli hljeb i peciva, lisnata tijesta, punomasna mlijeka i mliječne proizvode, guste i krem super, ikru, kavijar, hobotnice, lignje i rakove, sva vidljivo masna mesa naročito svinjsko kao i suve prerađevine svinjskog mesa salame, slanina, čvarci… Takođe, i maslac, svinjsku mast, tvrdi margarin, prženo povrće, kolače s maslacem i margarinom, majonezom… U stanjima s povišenom vrijednosti masnoće u prehrani treba posebno paziti na odnos mononezasićenih (preporučuju se) prema zasićenim masnim kiselinama (ne preporučuju se). U tu svrhu za sniženje vrijednosti triglicerida korisno je uzimanje omega-3-masnih kisjelina, koje su izvor nezasićenih masnih kisjelina morskog porijekla – kaže Miketić.
Kod unosa alkohola ističe se dvojaka uloga jer uzimanje male količine pića, osobito crnog vina (1-2 dL/dnevno) dovodi do pozitivnih antioksidativnih i antiupalnih učinaka, podiže vrijednost korisnog, HDL-holesterola, smanjuje rizik od nastupa kardiovaskularnih bolesti. Ona kaže da kontinurano uzimanje većih količina alkoholnih pića djeluje izrazito negativno, jer potiče porast vrijednosti triglicerida, ubrzava aterosklerozu i povećava rizik od nastupa kardiovaskularnih bolesti.
Ako nakon dvomjesečnog striktnog držanja dijete nismo postigli željenu vrijednost ukupnog holeseterola ili LDL-holesterola, tada je u liječenje, uz dijetu, potrebno uključiti i lijek.
– Najčešće upotrebljavani i najbolje ispitani ljekovi u liječenju hiperlipidemija su statini. To su ljekovi koji blokiraju važan enzim u metabolizmu holesterola, hidroksimetilglutaril-koenzim A-reduktazu (HMG-CoA), a što za posledicu ima snažno smanjenje ukupnog i LDL-holesterola te, u manjoj mjeri, i vrijednosti triglicerida. Posebno je važno naglasiti da osim sniženja vrijednosti holesterola statini imaju i druga pozitivna djelovanja, kao što su antioksidativna i protivupalna dejstva, te učinak na stabilizaciju aterosklerotskog plaka. Statini su sigurni i jednostavni za primjenu. Nuspojave su rijetke. Najčešće su to osjećaj nadutosti i slični poremećaji probave, a u vrlo rijetkim slučajevima i prolazni porast jetrenih enzima te oštećenje mišića (rabdomioliza). U svakom slučaju, prije uvođenja ovih ljekova potrebno je učiniti laboratorijske pretrage kojima ćemo utvrditi funkciju jetre i mišića. Fibrati su ljekovi koji se upotrebljavaju u liječenju kombinovanih hiperlipidemija ili izolovane povišene vrijednosti triglicerida i to kada je vrijednost triglicerida između 5 i 10 mmol/L. Jednostavni su za upotrebu i s malo nuspojava. Najvažnije je naglasiti da je potreban poseban oprez kod kombinovanja fibrata sa statinima jer navedena kombinacija povećava opasnost od oštećenja mišića (rabdomiolize) te je treba izbjegavati – ističe Ivana Miketić.
Liječenje hiperlipidemija je uspješno, kako kaže Miketić, samo ako se pravilna dijeta kombinuje s ispravnim lijekom i tada su rezultati liječenja najbolji.
– Najčešće postavljeno pitanje ljekaru pri uvođenju ljekova za sniženje vrijednosti lipida je „hoću li lijek morati uzimati doživotno?”. Odgovor za bolesnike koji imaju razvijenu kardiovaskularnu bolest (npr. koronarnu bolest) je DA, jer je uzimanje lijeka za smanjene vrijednosti lipida dokazano korisno za bolesnika i utiče na očekivano trajanje njihovog života. Odgovor za bolesnike koji liječe hiperlipidemiju u svrhu primarne prevencije nije uvijek isti i moguće je da u slučaju potpune promjene životnih i prehrambenih navika dođe do sniženja vrijednosti lipida koju je moguće održavati dijetom, u protivnom, kao i u slučaju nasljednih hiperlipidemija, lijek je takođe potrebno uzimati doživotno – navodi Ivana Miketić. A.D.

---

Preporučene vrijednosti masnoća u krvi
Ciljne vrijednosti ukupnog holesterola i LDL-holesterola su sljedeće:
- ukupni holesterol bi trebalo da bude niži od 5 mmol/L, a LDL-holesterol niži od 3 mmol/L.
- kod bolesnika sa šećernom bolešću i bolesnika s postojećom kardiovaskularnom bolešću (sekundarna prevencija) ciljevi liječenja su strožiji - ukupni holesterol niži od 4,5 mmol/L, a LDL-holesterol niži od 2,5 mmol/L.
- vrijednosti „dobrog holesterola“ (HDL-holesterola) kod muškaraca bi trebalo uvijekda budu više od 1,0 mmol/L, a kod žena više od 1,2 mmol/L, dok vrijednosti triglicerida bi trebalo da budu niže od 1,7 mmol/L.
- Prema postojećim preporukama, vrijednosti HDL-holesterola niže, a triglicerida više od navedenog smatraju se povećanim rizikom za pojavu kardiovaskularnih bolesti, ali njihove preporučene vrijednosti ne smatraju se i tako strogim ciljem terapije kao što to važi za ukupni i LDL-holesterol – kaže Miketić.